
HPD "Davor"
Od 1871.

Najstarije građansko društvo u Slavonskom Brodu
"Oj davori, mili rode,
Jedan mu je u svih nas,
Raduj nam se slavni Brode,
To je tvoje djece glas!"

Stihovi su to Augusta Harambašića, pjevani 16. kolovoza 1896. godine kada je u kući obitelji Brlić u Slavonskom Brodu, u periodu kada je društveni predsjednik bio Vatroslav Brlić, biskup Josip Juraj Strossmayer svečano posvetio barjak Hrvatskog pjevačkog društva Davor, prvoga građanskog društva u Slavonskom Brodu i jednoga od najstarijih pjevačkih zborova u Hrvatskoj. Harambašić je tom prigodom napisao društvenu koračnicu koju je uglazbio Franjo Serafin Vilhar-Kalski, a Hugo Badalić prigodnu pjesmu za posvetu društvene zastave. Skladatelj i dirigent Nikola Faller ravnao je izvedbama na ovoj svečanoj proslavi 25. godišnjice postojanja Društva i posvete nove društvene zastave na kojoj je bilo dopušteno izvēsti samo glazbeni amblem (gusle i gudala s godinom posvete). No, pravu zastavu, koju vlasti nisu dozvolile upotrebljavati, umjetnički izvèzeni hrvatski grb s krunom sv. Stjepana, poklonio je HPD Davor kumi barjaka, Ivani Brlić-Mažuranić.
Ideja o osnivanju pjevačkog društva rodila se krajem šezdesetih godina 19. stoljeća u tadašnjem Brodu na Savi. U Franjevačkom samostanu okupila se grupa Brođana, koji su tada bili na školovanju u Beču i Pragu. Bili su to studenti Hugo Badalić i Josip Baumeister, oko kojih su se okupili brodski franjevci i ugledni Brođani, Ignjat Brlić, Zefir Marac, Tomo Latković, Stjepan pl. Horvat, Đuro Koprivčević, Ivan Malbek, Gašo Kaparović, koji su potaknuli osnivanje Hrvatskog pjevačkog društva Davor. Prva Pravila HPD Davor predložena su i potvrđena u lipnju 1871. godine te odobrena u Zagrebu 5. kolovoza, pa se 1871. smatra godinom osnutka Društva. "Društvo se imenuje Davor i bavi se pjevanjem slavjanskih pjesamah i širenjem narodne glasbe", pisalo je u prvom članku Pravila, čime se HPD Davor od početka jasno opredijelio za njegovanje svijesti o nacionalnoj pripadnosti, što je posljedica ideja koje su nastale u okrilju Hrvatskog narodnog preporoda. Dapače, skovali su i geslo: "Budimo pjesmom rodu svome svijesti".
Od toga prvog koraka prošla su mnoga desetljeća, a HPD Davor proživio je mnoge sretne i nesretne trenutke te, bez obzira na dugi period nemogućnosti djelovanja, uspio se izboriti za svoju budućnost.
Tijekom duge povijesti HPD Davor prolazio je kroz razne faze i djelatnosti, pjevao je (i svirao!) za dame u
šarenim haljinama, na gradskim zabavama (pokladnim,
silvestarskim, katarinskim), na javnim svečanostima raznih
vrsta, za imendan Ivani Brlić-Mažuranić, na posljednjim
ispraćajima svojim članovima, kao gost drugim pjevačkim
društvima, na domaćim i inozemnim smotrama i
natjecanjima, različitim crkvenim svečanostima (za Uskrs,
Tijelovo, Duhove, Božić, Sve Svete), prigodom blagdana i
raznih kulturnih i društvenih događanja, sudjelovao je u
dobrotvornim akcijama te priređivao samostalne
umjetničke koncerte.
U početku je formiran kao muški zbor, kasnije kao mješoviti, od 1924. godine i kao ženski, a 1990-ih godina djelovao je u sklopu Društva i dječji zbor. Prvi predsjednik Društva bio je Stevo Bogdanović, a prvi zborovođa, ujedno orguljaš, franjevac Firmus Pletikapić, rodom Iločanin. Godine 1894. u sklopu Društva počeo je djelovati tamburaški sastav, a iste godine Davor postaje član Saveza hrvatskih pjevačkih društava. Krajem 19. st. Davor je bio na vrhuncu svoje popularnosti, međutim na prijelazu u 20. stoljeće doživljava prvu značajniju krizu kada su se smanjile aktivnosti Društva, a članstvo se počelo osipati. No, već 1901. godine vratio se u aktivan život Broda na Savi, brojeći 47 izvršujućih članova (8 u tamburaškom zboru), 85 pomažućih i 7 začasnih, među kojima su vrlo istaknuta imena (Vatroslav Brlić, Ivan pl. Zajc, J. J. Strossmayer, Ivan vitez Trnski - pukovnik u Zagrebu, Petar Premuda - vijećnik banskog stola, Zefir Marac - gradonačelnik Broda, Ivan Kaparović), što svjedoči o važnosti koja se pridavala Davoru.
Početkom Prvoga svjetskog rata prekinuta su sva djelovanja Društva.
Godine 1919. Društvo se ponovno okupilo, a popularnost mu izrazito raste
1920-ih godina, pri čemu Davorove nastupe prate pohvalne kritike. Zbor je
nastupao na pjevačkim smotrama u Varaždinu, Koprivnici i Zagrebu. Društvo
je sudjelovalo na svečanosti otvorenja Hrvatskog doma 7. i 8. rujna 1925.
godine u Slavonskom Brodu.
Zapažen uspjeh postiglo je 25. listopada 1925. godine u Zagrebu na
natjecanju Saveznih pjevačkih društava priređenom u slavu 1000 godina
hrvatskog kraljevstva i 50. godišnjice Hrvatskog pjevačkog saveza. Tom je
prilikom Rudolf Matz, generalni tajnik Saveza, izjavio da je Davor na dobrom
putu, ali da mu još nedostaje umjetničke rutine i nekoliko dobrih pjevača.
Tridesete godine donijele su učlanjenje u novoosnovanu
zadrugu Sklad, uspješan nastup u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu
(5. siječnja 1936.), sudjelovanje na 2. festivalu Hrvatskog pjevačkog saveza
(1937.) te gostovanje u sarajevskoj Katedrali (1937.).
Drugi svjetski rat unio je novi nemir u Društvo, a po njegovom završetku
članstvo je bilo malobrojno, jer su mnogi izgubili živote ili su promijenili mjesto
boravka. Nakon 1945. godine društvena angažiranost i kvaliteta rada su opadale,
a Društvo je izbačeno iz prostora Hrvatskog doma u kojemu su se održavali
pjevački pokusi. Nakon koncerta održanog 20. ožujka 1948. godine u
Novoj Gradiški najstarije brodsko građansko društvo prestaje s aktivnošću.
Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu bezuspješno je pokušao 1971. godine obnoviti rad HPD Davor. Dvadeset godina kasnije, u jeku Domovinskog rata, rodila se nova inicijativa. Na poticaj dirigenta Josipa Jerkovića, Muzeja brodskog Posavlja, Fonda za kulturu i Sekretarijata društvenih djelatnosti Općine Slavonski Brod, 14. listopada 1991. godine Hrvatsko pjevačko društvo Davor počelo se ponovno sastajati, održavajući pjevačke pokuse pod Jerkovićevim vodstvom u prostoru Društva Naša djeca, onoliko puta tjedno koliko su to dozvoljavale zračne uzbune. Idućih godina gostovali su u Omišu na Festivalu dalmatinskih klapa, u Zagrebu, Novoj Gradiški, Našicama, Zadru, a 1994. godine nastupaju zajedno s Akademskim zborom Sveučilišta J. J. Strossmayera iz Osijeka na Đakovačkim vezovima. Krajem 1990-ih Društvo otpočinje tradiciju održavanja božićnog koncerta u brodskoj crkvi Presvetog Trojstva te završnoga godišnjeg koncerta, što je praksa koja se zadržala i u današnjem radu Davora. Godine 2000. HPD Davor imao je tri pjevačka zbora: mješoviti zbor pod ravnanjem Mirte Grubišić, ženski komorni zbor pod ravnanjem Danijele Božičević i dječji zbor pod ravnanjem Gorane Jagarinec. A zbog velikog truda, njegovanja hrvatske kulture i vrijednog doprinosa razvoju kulturnog života Slavonskog Broda, HPD Davor primio je 2001. godine Grb Grada Slavonskog Broda.
Do 2012. godine HPD Davor nastupao je kao ženski i mješoviti zbor pod vodstvom dirigentice Danijele Božičević, našavši prostor u okrilju Kazališno-koncertne dvorane Ivana Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu, a od listopada 2012. godine mjesto zborovođe i dirigenta preuzima Karlo Đurić. Društvo okuplja entuzijaste i zaljubljenike u zborsko pjevanje, a repertoar obuhvaća široko područje duhovne i svjetovne glazbe, od skladbi majstora renesanse do glazbe 20. stoljeća, uz poseban oslonac na djela hrvatskih autora. Uz to, zbor izvodi obrade i aranžmane hrvatskih i stranih tradicijskih napjeva.
Predan rad novih naraštaja pjevača rezultirao je vrijednim priznanjima. HPD Davor osvojio je brončanu medalju na 3. međunarodnom natjecanju u Bratislavi (Festival Musica Sacra, 2008.), dva puta osvojio je Srebrni lipin cvijet na Međunarodnom natjecanju muških i ženskih komornih zborova Lipanjski zvuci u Petrinji (2009. i 2010.) te srebrnu plaketu na 20. međunarodnom natjecanju pjevačkih zborova u Pragu. U povodu obilježavanja 140. obljetnice postojanja HPD Davor Državni arhiv u Slavonskom Brodu priredio je 2011. godine izložbu Franjevački samostan i HPD Davor u glazbenom životu Broda na Savi/Slavonskog Broda. Danas je HPD Davor aktivan sudionik i kreator kulturnog života Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije, njegujući amaterski zborski glazbeni izričaj i građansku tradiciju koja seže u davnu 1871. godinu.

